Godišnji odmori i rizici po zdravlje

Izvor: Institut za javno zdravlje Vojvodine - Aktuelnosti

Godišnji odmor je najlepši period u toku godine svakog radno aktivnog čoveka. Planiranje i organizacija putovanja su najvažniji segment svakog putovanja, a naročito ako putujete sa decom. Retko razmišljamo o rizicima od zaraznih bolesti koje se mogu dobiti bilo tokom putovanja ili boravka na željenom odredištu. Epidemiološka situacija, odnosno, rizik za oboljevanje od zaraznih bolesti, je različita ne samo između država, već i u različitim regionama iste države. Sem toga, epidemiološka situacija je promenljiva. Ukoliko se planira putovanje, a posebno u neku od prekookeanskih zemalja, bitno je imati na umu da svako putovanje i boravak na novom odredištu nosi nove rizike od zaraznih bolesti. Saveti koji vam mogu pomoći:

Na godišnji odmor s decom

Godišnji odmor je najlepši period u toku godine svakog radno aktivnog čoveka. S obzirom da je sezona godišnjih odmora, svi koji imaju mogućnost otputovaće na željenu destinaciju. Kako izabrati odgovarajuću destinaciju, koje prevozno sredstvo koristiti, kako se hraniti, šta obući i poneti u priručnoj apoteci, možete pročitati u daljem tekstu. Planiranje i organizacija putovanja su najvažniji segment svakog putovanja, a naročito ako putujete sa decom! Saveti koji vam mogu pomoći: ...

Merenje krvnog pritiska

- Ne preporučuju se aparati koji mere pritisak na ručnom zglobu
- Preporučuju se poluautomatski aparati koji mere krvni pritisak na nadlaktici
- Naučiti merenje pritiska od strane lekara:
      - ruka mora biti položena horizontalno na podlozi u nivou grudi bez obzira u kom položaju pacijenta se merenje vrši
      - pacijent mora biti u toploj prostoriji, uska ili odeća koja zateže se mora skloniti sa ruke
      - manžeta se postavlja iznad podlaktične jame, a tuba na jami
      - manometar mora biti na vidljivom mestu na manjoj udaljenosti od lekara
      - krvni pritisak se mora izmeriti na obe ruke
- Znati da vrednosti krvnog pritiska mogu da variraju između vremenski bliskih merenja

Šećerna bolest -DIJABETES MELITUS

Saveti za ishranu: Kada je reč o ishrani, dijabetičari trebaju imati manje, a češće obroke i da se rukovode takozvanim pravilom pesnice i dlana. Voće treba da se konzumira u količini pesnice, i to najbolje za uzinu, i ne treba ga jesti nakon 18 sati. Povrće i salate uzimaju se u kolicini koja odgovara dimenzijama dve pesnice, a hleb (obavezno od celog zrna žita) i meso- u veličini dlana. Večeru ne treba preskakati, ali je pozeljno konzumirati je do 20-30 h, a tri sata nakon tog obroka dobro je pojesti neki mlečni proizvod (mleko, jogurt, kefir) ili činiju sveže salate od kupusa, kelerabe, šargarepe. Takođe, nije preporučljivo da se hrana priprema na ulju, već na vodi, a kasnije se može dodati kafena kašičica maslinovog ulja.

Bolje sprečiti nego lečiti

Sprečiti pojavu neke bolesti uvek je bolje i jeftinije nego je kasnije lečiti. Engleska reč screening(skrining) podrazumeva preventivne medicinske preglede kojima se ispituje populacija naizgled zdravih ljudi kako bi se pronašle one osobe koje pokazuju rane znake neke bolesti ili predispoziciju za nastanak nekog oboljenja. Sistematski pregledi počinju kada se dete rodi i predstavljaju redovnu kontrolu zdravlja. Obavezni sistematski pregledi prestaju sa završetkom školovanja. Zbog širokog spektra bolesti koji se može sprečiti redovnim godišnjim pregledima, treba ih nastaviti tokom celog života.

Zašto je prevencija važna?

U Srbiji svake godine oboli i umre od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa veliki broj ljudi. Jedini način borbe sa ovim opakim bolestima je rana dijagnostika. Ukoliko se bolest na vreme otkrije i zapocne lečenje, bolest se uspori a u mnogim slučajevima se izleči.

Sistematski preventivni pregledi

Po preporuci Svetske zdravstvene organizacije sistematski pregledi obuhvataju pregled interniste, kompletnu laboratoriju, ultrazvučni pregled abdomena a za žene ginekološki pregled i ultrazvučni pregled dojke. Ovi pregledi se ako postoji potreba mogu proširiti. Jednom godišnje neophodno je uraditi laboratorijsku analizu krvi koja je bitan pokazatelj zdravstvenog stanja. Ukoliko u organizmu postoji neki poremećaj, disbalans zdravstvenog stanja, analiza krvi će nas usmeriti u pravcu dalje dijagnostike. Kardiovaskularne bolesti su veoma rasprostranjene u Srbiji. Neregulisan visok pritisak, smanjena fizicka aktivnost, stres, pušenje, neadekvatna ishrana u kombinaciji sa nasledjem zajedno mogu dovesti do angine pectoris, infarkta srca i mozga sa komplikacijama. Pregled interniste sa EKG-om, saveti i adekvatna terapija mogu u znatnoj meri sprečiti poboljšati ishod ovih bolesti i život učiniti konformnijim. Ultrazvuk abdomena je dijagnostička metoda koja za cilj ima da se evaluišu trbušni parenhimatozni organi (jetra, žucna kesa, žucni putevi, pankreas, slezina, bubrezi, mokraćni putevi, bešika i prostata). Zbog učestale pojave karcinoma, ultrazvučni pregledi su postali neizostavni u sklopu sistematskih pregleda. Karcinom dojke je uz karcinom grlića materice najcešce maligno oboljenje žena. Smatra se da svaka deseta žena oboli od raka dojke. Godišnje se u Srbiji registruje oko 3700 novih slucajeva. Pored samopregleda i manuelnog pregleda ginekologa, neophodno je jednom godišnje uraditi i ultrazvucni pregled dojki. Ženska populacija pored karcinoma dojke najcešce oboleva i od karcinoma grlića materice. Novija saznanja upućuju da je jedan od najvažnijih uzroka karcinoma grlića materice humani papiloma virus (HPV). Bolest se uglavnom razvija tokom nekoliko godina, ne daje nikakve simptome sve dok bolest ne uznapreduje. Screening za rak grlića materice obavlja se Papanikolau testom. Sve žene 20-65 godina starosti treba jednom godišnje obuhvatiti screening pregledima. Ovi pregledi su jedini način da se promene nadju u ranom stadijumu kada mogu lako da se odstrane, pre nego što se rak uopšte pojavi.

Vakcinacija

Pored sistematskih pregleda, u mere prevencije spadaju i vekcinacije. Postoje redovne vakcinacije protiv zaraznih bolesti (difterija, tetanus, veliki kašalj, morbili, rubeola, zauške, tuberkuloza, poliomijelitis, hepatitis B). Postoji kalendar vakcinacija za bebe od rodjenja pa na dalje. To su obavezne vakcine. Pored njih sprovodi se i vakcinacija odraslih osoba od odredjenih bolesti kao zaštita. Vakcina protiv hepatitisa B je sada obavezna za svu decu, ali se ovom vakcinom mogu vakcinisati i odrasli koji je nisu primili u toku svog života. Jednom godišnje, pre početka sezone gripa, po preporuci Svetske zdravstvene organizacije i odluci Evropske unije za određenu godinu vrši se imunizacija inaktivisanom vakcinom protiv gripa dece i odraslih. Sistematski pregledi u kombinaciji sa vakcinacijom, redovnim posetama lekaru i savetima predstavljaju siguran nacin zašite od bolesti i očuvanja zdravlja. Postoji izreka koja je u ovom slučaju primenjiva i tačna- Bolje je sprečiti nego lečiti.

Free Web Hosting